Banjsko lečenje srčanih oboljenja
Srčana oboljenja i banjsko lečenje
Poznato je da neke banje u našoj zemlji povoljno deluju na srce i krvne sudove. Među te banje spadaju, u prvom redu, Dobrna, Laktaši, Lipik, Niška Banja, Radenska Slatina i Sokobanja, a pored toga još i Teslić i Sisačke jodne toplice. Ali njihovo dejstvo na prave srčane mane nije uvek pozitivno. Banjska voda ne deluje toliko kad se pije koliko kad se u njoj kupa, izuzev u slučajevima skleroze i povišenog krvnog pritiska. Nijedan srčani bolesnik ne sme ići u banju za lečenje srca bez prethodnog uputstva lekara. Tamo se mora najstrože pridržavati propisa koje dobije od banjskog lekara.
I pri odlasku u banju radi lečenja reumatizma potrebna je pretodna kontrola srca, pošto kupanje u toploj banjskoj vodi može izazvati vrlo teške komplikacije, pa i smrt. Lakše srčane mane nisu razlog da se ne ode u banju, ali pri kupanju treba voditi o tome računa.
Na lakše srčane mane vrlo povoljno deluju klimatska mesta sa subalpskom klimom, naročito ako nisu jako brdovita i omogućuju lake šetnje u prirodi. I banje i klimatska mesta deluju vrlo povoljno na nervni sistem, sto je od prvostepene važnosti za lečenje srca.
Bolesnici sa srčanom manom ne bi trebalo da idu u klimatska mesta na moru, naročito za vreme letnje sezone, posto vrućine deluju štetno i na srce i na krvne sudove (pritisak krvi). Boravak na moru s proleća i u jesen može da bude koristan ako nisu u pitanju teške srčane mane i ako se tom prilikom održava propisani režim.
Ne bi trebalo nikad zaboraviti da su srčane krize vrlo česte za vreme kupanja, i da srčani bolesnici ne smeju ostajati dugo u vodi ni kada je topla ni kada je hladna. Naročito je opasno plivanje dalje od obale, jer može doći do davljenja.
Za vreme banjskog lečenja osnovno je održavanje higijensko-dijetetskog režima, to jest propisane dijetalne ishrane, i kure ležanja i kraćih šetnji po ravnom terenu.
Subscribe
If you enjoyed this article, subscribe to receive more just like it.
